Fa'u ha Halanga Fakafonua mo hono Fakafoki 'o e Malu 'Ulu 'o Lele, Moku'ula mo e Loko 'o Mokuhinia

“ʻOku ʻi ai ʻemau faingamālie makehe ke langa hake ʻa Lahaina ʻi ha founga ʻoku fakahaaʻi ai hono hisitōliá, ʻo ngāue ke fakafoki ʻa Mokuʻula. ‘Oku totonu ke tau sio ki hotau kuohilí ki he ngaahi tali ki hotau kaha‘ú, ‘a ia ‘okú ke manatu‘i ai na‘e hoko ia ‘i ha taimi ko ha palataisi lanu mata ‘oku lave ki ai ko e ‘Venisi ‘o e Pasifikí’.”
Quote 'a e komiuniti mei he Savea Fakaakeake 'o e Palani Taimi Loloa
Taumuʻa
ʻI he fakahisitōliá, ko Loko o Mokuhinia ko ha vaitupu ʻeka ʻe 17 ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi netiueka lahi ʻo e ngaahi feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e ʻuha ʻi he matātahí ʻi Maui Hihifo. Naʻe tuʻu ʻi loto ʻi he vaitupú ʻa Mokuʻula, ko ha motu naʻe taʻofi maʻá e ʻaliʻi tuʻunga māʻolungá. Ko Mokuʻula mo Loko o Mokuhinia ko e ongo feituʻu toputapu ʻaupito mo mahuʻinga fakafonua. ʻI he vaeuaʻanga ʻo e senituli 19, naʻe iku ʻa e ngaahi liliu ʻo e vaí ki he ngaahi ngoueʻanga lalahi ʻi West Maui ki he iku ʻo tuʻu ʻa e Loko o Mokuhinia. ʻI he kamataʻanga ʻo e senituli 20, naʻe fakafonu ʻa e vaitupú pea liliu ia ko e Paʻake Malu ʻUlu ʻo Lele, pea ʻi he ʻahó ni ʻoku tokoto ʻa Mokuʻula mo Mokuhinia ʻi ha fute ʻe 2 ki he 3 nai ʻi lalofonua. Kuo lau hongofuluʻi taʻu ʻa e taukaveʻi ʻe he komiunitī ʻo e kau ʻInitia Hauaiʻí mo e komiunitī fakalotofonua lahi angé ke fakafoki mai ʻa Mokuʻula mo Mokuhinia. Naʻe fakatupu ʻe he vela ʻo e vaotā ʻi Lahaina ʻi he 2023 ha toe teke ki hono fakaakeake ʻo Mokuʻula mo Mokuhinia ki he fakamoʻui mo e fakaakeake ʻo e komiunitī Lahaina mo e lāhui.
Fakamatala ki he Poloseki
ʻOku kau ʻi he poloseki ko ʻení ʻa hono faʻu ʻo ha halanga fakafonua pea mo hono fakafoki ʻo e Malu ʻUlu ʻo Lele, Mokuʻula mo e Fale Loko ʻo Mokuhinia. ʻE toe fakafoki mai, fakalāngilangiʻi mo maluʻi ʻe ha halanga fakafonua ʻi he matātahí ʻa e ngaahi feituʻu mahuʻinga fakafonua mei Mokuʻula ki he Loʻi Kalo ʻo e Tuʻí—kau ai ʻa e ngaahi feituʻu kehe hangē ko e, Loko ʻo Nalehu, Loko ʻo Kaluaʻehu mo Hale Piula. Ko hono fakafoki mai 'o e ngaahi feitu'u 'e tolu 'e fakatupu ai ha feitu'u fakafonua tu'uloa mo mo'ui 'oku ne manatu'i mo faka'ilonga'i 'a e hisitōlia 'o Hauai'i, fakafoki mai 'a e 'ekosisitemi 'o e matātahi 'o e wetland fakanatula 'o Lahaina mo e ngaahi feitu'u fakahisitōlia fakafonua, poupou'i 'a e mo'ui lelei 'a e komiuniti Lahaina, pea, 'i hono to 'o e 'ulu 'ulu 'akau reduces urban he 'oatu 'a e index 'i he kotoa 'o Lahaina, ngaahi to‘utangata ka hoko maí. Ko e ngaahi lelei 'o e poloseki ko 'eni 'oku kau ai 'a e fakamo'ui 'o e komiuniti, wetland mo e nofo'anga fakafoki, fakafoki 'o e ngaahi feitu'u 'o e kau Hauai'i Tu'ufonua 'o e mahu'inga fakahisitolia mo fakalaumalie, fakasi'isi'i 'o e tafea mo e mapule'i, fakasi'isi'i 'o e fakatu'utamaki 'o e afi 'o fakafou 'i he ngaahi mavahe lanumata mo e ngaahi mavahe vai, fakalahi 'a e tafe 'a e vai mo e recharge 'o e vai 'i lalofonua, pea mo ha buffer 'i he vaha'a 'o e ritown ki he oce, mo e buffer 'i he vaha'a 'o e ritown mo e ko e holo ‘a e matātahi mo e ngaahi peau.
Ngaahi Fefakafalala'aki mo e Ngaahi Faka'ilonga 'o e Hala .
Ko hono fakafoki mai ʻo Mokuʻula mo Mokuhinia ʻe fie maʻu ai ʻa e fengāueʻaki mo e fetuʻutaki ʻi he vahaʻa ʻo e komiunitií mo e ngaahi potungāue ʻa e puleʻangá ʻi he ngaahi tuʻunga ʻo e Vahefonuá, Siteití mo e fakafederal. ʻE fie maʻu ha ngaahi taʻu lahi ki hono palani mo fakahoko ʻo e fakafoki maí, ko ia ʻe hokohoko atu ʻa e fie maʻu fakapaʻangá. ‘Ikai ngata ai, ‘e ‘i ai ‘a e fefakafalala’aki ‘a e fakafoki mo e ngaahi feinga fakaakeake kehe hange ko hono toe langa ‘o e kolo, fakafoki ‘o e ngaahi vaitupu mo e tafe ‘a e vai mo e vaitafe, ko ia ko e taimi mo e fehokotaki ‘e mahu’inga ia ‘i he konga palani.
Ngaahi Sitepu Hoko
- Fakahoko ha ngaahi fealēleaʻaki mo e hako fakalaine mo e toʻutangata .
- Fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga paʻanga ki he founga palaní, fetuʻutaki mo e komiunitií, mo e ngaahi ako fakatekinikale ʻoku fie maʻú .
- Fakahoko ha fetuʻutaki fakakomiuniti ʻa ia ʻoku fie maʻu mo e ngaahi kulupu mo e kau taki ʻo e kau ʻInitia Hauaiʻí, komiunitī Lahaina, mo e lāhui lahi ange ʻi he kotoa ʻo Hauaiʻí ke fakapapauʻi ʻoku tataki ʻe he komiunitií ʻa e ngaahi feinga fakafoki maí .
- Ako 'a e ngaahi tu'unga 'o e 'atakai mo e hydrological 'oku lolotonga 'i he feitu'u .
- Fakahoko ha founga palani lahi ki he ngaahi feitu'u fakapule'anga mo e ngaahi feitu'u 'oku mahu'inga fakahisitolia mo fakafonua 'i he Moku'ula mo e Loko .
- Vahefonua Mokuhinia .
- Analaiso 'a e ngaahi ma'u'anga tokoni fakahisitolia, fakafonua mo e faka'ākeolosia 'o e feitu'u .
- Sivi'i 'a e malava ke ma'u pe lisi 'a e kelekele ke tauhi 'aki 'a e ngaahi koloa 'i he feitu'u .
- Faka'ilonga'i 'a e ngaahi ma'u'anga pa'anga ki hono fakahoko mo hono tauhi 'o e saiti .
Fakaikiiki 'o e Poloseki
Fakafuofua ki he Fakamole:
TBD
Ngaahi Ma'u'anga Pa'anga 'oku 'i ai:
Taki ʻo e Poloseki:
Potungaue Ma'u'anga Tokoni 'o e Vahefonua ʻŌiwi
Ngaahi Maʻuʻanga Paʻanga ʻe Lava ke Maʻu:
- Vahefonua, Siteiti mo e fakafederal
- Kautaha Fakakomiuniti 'o Hauai'i
- Ngaahi kulupu fakakolo fakalotofonua .
- Ngaahi Tokoni Fakalakalaka 'a e Polokalama Wetland 'a e EPA
- Potungāue Ngoue ʻa ʻAmeliká
Ngaahi Hoa Ngāue ʻo e Poloseki:
- Potungāue Moʻui ʻa e Siteití,
Va'a Malu'i 'o e Vai 'i 'olunga - Potungāue Fonua mo e Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakanatulá ʻa e Siteití, Vaʻa Tauhi Fakahisitōlia ʻo e Siteití
- Hui Waʻa Kaulua
- Kosilio Kūpuna
- Ngaahi hako fakalaine mo e to'utangata mo e kau tauhi .
- Ngaahi kulupu fakakolo fakalotofonua .
- Na 'Aikane 'o Maui .
- Potungaue Paaka Fakafonua – Ngaahi Vaitafe, Ngaahi Hala, mo e Tokoni ki he Tauhi
Fakafe'unga'i mo e Palani Fakakomiuniti 'o Maui Hihifo (WMCP)
- Taumuʻa 2.3 Tauhi fakafatongia ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoní, anga fakafonuá, mo e ʻulungāngá