Ko e meʻa kuo vahevahe ʻe he niʻihi kehé .
Ngaahi vaivai hili ʻa e .
Na'e 'ikai ke mau lava 'o ma'u ha kau ma'u koloa lisi taimi nounou fe'unga ke nau lisi 'enau ngaahi koloa ki he kau ma'ukovia 'o e afi.
He ʻikai ke u lava ʻo fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ko iá ko ha meʻa kehe ka ko e mānumanú. Hange 'oku 'alu hake 'a e ngaahi totongi (rent, me'akai, etc) 'o fakalaka atu 'i he inflation, ko ia 'e 'ikai lava 'a e kakai ngaue 'o nofo 'i West Maui.
Ikai 'ilo'i
|
Maʻasi 24
Ko e fehi'a ki he kau folau 'eve'eva 'oku ne tuli kinautolu.
Fakamamahi'i 'etau tanaki tukuhau. Fakailifia'i e kakai ki hono to'o 'enau ngaahi koloa. Mei he Kovana ki he Pule Kolo ki he ni'ihi kehe. Like it or not tourism ko e pisinisi ia 'oku 'i ai 'a Hawaii.'Oku mau fiema'u ke tohoaki'i mai 'a e kau folau 'eve'eva angalelei, angavaivai mo totongi ma'olunga 'o e mo'oni. Ka he'ikai ke ngaue'i 'e ha taha 'a e ngoue'anga 'aki 'a e $1/hr ko ia 'oku 'ikai ke malava 'a e ngoue en-mass he 'aho ni.
Ikai 'ilo'i
|
Maʻasi 16
Gov’t, kau politikale, so called “kau taki” ‘oku nau fanongo pe ki he ngaahi le’o le’olahi taha, ko ‘enau ngaahi fakakaukau kehe ‘oku lahi fau, ngaahi le’o ‘i hotau komiuniti Lahaina ‘oku ‘i ai foki mo ‘enau “lea” ‘a e founga ke toe langa ai ‘a Lahaina. Fakaava homou mata kakai!
Ikai 'ilo'i
|
Maʻasi 15
Ko e pule fakapule'anga. Ko e tepi kulokula angamaheni ʻo Hauaiʻí.
Ko e kakai ta'e'api 'oku nau nofo 'i he paaka mei he matatahi Canoe ki he ngaahi matatahi 'o Wahikuli. Ko e tokolahi taha ʻo e kakai naʻe nofo aí naʻe ʻikai haʻanau ʻapi kimuʻa pea toki hoko ʻa e afí. Na'e ha'u ha ni'ihi mei Oahu ke nau ngaue'aki 'a e ngaahi sevesi ta'etotongi. 'Oku nau to'o 'a e ni'ihi 'o e ngaahi falekaukau pea 'oku 'ikai ke ke lava 'o ngaue'aki. ‘Oku nau fetau‘aki ‘iate kinautolu. Fakahoha'asi 'a e kakai 'oku nau feinga ke fiefia 'i he paaka.
Ikai 'ilo'i
|
Maʻasi 15
Ko e ta’emahino faka’aufuli ki he founga pule’i fakavavevave ki ha komiuniti motu ‘oku mavahe.
Hili e Afā ko ʻIwa mo ʻIniki, naʻe totonu ke ʻi ai ha meʻa feʻunga ʻoku ako ʻi ai ke tali lelei ange. 'Oku kei 'ikai ha talanoa ki ha toe ngaahi sevesi 'a e kau Polisi, Fire Pe Ambulance ki he tafa'aki fakahihifo 'a ia 'oku te'eki ke fakahoko talu mei hono langa 'o e Napili Station 'i he ngaahi ta'u 'e hongofulu kuohili. Naʻe tānaki atu ha ngaahi loki timeshare ʻe lauiafe talu mei ai.
Ikai 'ilo'i
Pili Kalini
|
Maʻasi 15
Way fu'u lahi 'a e red tape mo e 'ikai ke faka'apa'apa'i 'a e input 'a e kakai 'o e feitu'u mo e ngaahi fale 'oku ma'u ma'anautolu. Si'isi'i 'a e taliui 'a e ngaahi kautaha ko ia na'a nau fatongia'aki 'a e vela.
Ikai 'ilo'i
|
Maʻasi 15
Si'isi'i 'a e transparency fekau'aki mo e feitu'u kuo 'alu kotoa ki ai 'a e pa'anga talu mei he vela .
Ikai 'ilo'i
|
Maʻasi 14
Ngaahi tu'utu'uni na'e fai 'i he ngaahi loki poate 'o 'ikai kau ai 'a e kakai 'o West Maui.
'Oku ou kei fanongo pe 'e 'iai e faingamalie ke vahevahe atu 'etau visone ki Lahaina. 'Oku ou sio ki he lahi 'o e ngaahi tu'utu'uni 'oku fai ka 'oku 'ikai keu 'ilo ha faingamalie ki ha input kehe mei he savea ko 'eni.
Ikai 'ilo'i
|
Ma'asi 13
Ko e tokanga ta'etalitali (fakamanamana) 'e he kau malu'i 'o e ngaahi hotele. Pukepuke ki he tu‘unga mo‘ui ta‘emo‘oní. 'Ikai ha kelesi ki he Trauma uesia mo fetukutuku. ʻOku fakangatangata ʻa e maʻu ʻo e fakamatala maʻuʻanga tokoní.
Ikai 'ilo'i
Lonitā Pāli
|
Maʻasi 12
Na‘e faingofua pē ke fakavave‘i ‘a e fakama‘á. ‘E lava ke fakalahi ‘a e founga fakangofua. ‘Oku totonu ke ‘ai ke ma‘u ‘a e pa‘angá.
'Oku ou pehe 'oku totonu ke kamata 'e he tokolahi 'o e kau piliona kuo nau ngaohi 'a Maui ko e 'api 'i he ta'u 'e hongofulu kuohili ha pangike taukapo mo e langa fakalakalaka ma'ae kakai fakalotofonua mo e ngaahi pisinisi. Ko e FEMA mo e Pule'anga Fakalotofonua mo e ta'efe'unga 'a e settlement malu'i 'oku 'ikai ke 'alu ia ke toe kamata 'a Lahaina.
Ikai 'ilo'i
|
Ma'asi 11
Hala Keawe, maama Kupuohi, ngaahi hala lahi kuo poloka, na'a mo e si'isi'i ange 'a e ngaahi hala fetukutuku, efu kona mo e ngaahi me'a kehe 'oku puhi holo, catering ki he kau folau 'eve'eva, 'ikai ha ngaue'aki 'o e taulanga lahaina
Ikai 'ilo'i
Siaosi Viela
|
Maʻasi 9
ʻOku ʻi ai ʻa e vaivaí ʻi he fakaʻikaiʻí.
Faka'ikai'i per accountability ki he ngaahi ngaue kuo fai (poloka 'a Honopiilani 'e he CvcCntr 'e he MPD 'alu ki Tokelau/'IKAI TOE LAINE 'A E 'UHI) Feinga ke tukuaki'i 'etau MFD! Faka'ikai'i 'i he ngaahi laine 'uhila 'o e HECO 'oku flipping off 'a e ngaahi pou wobbly vaivai 'i he matangi malohi 'a ia na'a tau sio kotoa LIVE he ko e telefoni to'oto'o na'e filimi 8/8/24. 'Oku 'IKAI TEITEI fakahaa'i 'e he pule kolo 'a hono feitu'u, ko e ha? Ko e faka'ikai'i/fakapulipuli ko e vaivai.
Ikai 'ilo'i
|
Maʻasi 9
Hili e vela ko e ngaahi vaivai'anga 'o Lahaina ko e 'ikai ke tokanga'i 'a e kau nofo 'oku nau hiki, 'ikai ha 'api 'i he ngaahi teniti, 'ikai ha tokanga fakafaito'o,
'ikai ha pool/skatepark, ngaahi paaka 'oku 'ikai ke tauhi, 'ikai ke fakapapau'i 'e he kakai pe 'e lava ke toe langa, fakamanamana 'o e domain 'iloa, ta'epau ki he kau nofo totongi mo e kau ma'u 'api, ngaahi liliu ki he kahana snd Napili mo e kapslua, diviseness mo e 'ikai ha poupou fakapa'anga ki he kakai 'oku uesia snd toe langa.
Ikai 'ilo'i
|
Maʻasi 9
Si'isi'i ha fale nofo'anga tu'uma'u ma'ae famili kotoa pe kuo hiki fonua .
Slow clean up..'oku totonu ke nau rent pe fakatau ha ngaahi me'angaue mamafa lahi ange ke nau ngaue'aki ki hono to'o 'o e veve pea fakavave'i 'a e ngaue ki he ngofua ke lava 'e he taha kotoa 'o toe langa 'i he vave taha..Ki he ngaahi fale fakataimi 'oku totonu ke nau fai ia hili pe 'a e vela ke 'oua na'a mavahe ha taha mei he motu..
Ikai 'ilo'i
|
Maʻasi 9
Ko hono toe fakakaukau'i 'o Lahaina 'oku ne maumau'i 'a Lahaina .
Ko e 'ikai ke fakafoki 'e hotau pule'anga 'a e kakai ki honau ngaahi 'api mo e ngaahi pisinisi 'i he vave taha. DomainIng 'iloa 'etau ngaahi koloa. Ko hono toe fakakaukau'i 'o Lahaina ko hono to'o 'o e ngaahi koloa 'a e kakai. Ko hono toe fakakaukau'i 'o Lahaina 'oku ne ngaohi ia ke 'oua na'a lava 'e he kakai 'o tautau ke nau foki ki Lahaina. Ko hono toe fakakaukau'i 'o Lahaina 'oku ne 'ai 'a e kakai ke nau mavahe mei Hauai'i.
Ikai 'ilo'i
|
Maʻasi 8
Fu'u tokolahi 'a e kakai 'oku 'ikai hanau 'api 'oku tohoaki'i kinautolu 'e he Salvation Army mo e ngaahi paaka matatahi 'oku kovi hono pule'i.
‘Ikai ha fakamālohi’i ‘o e ngaahi nofo totongi mālōlō ta’efakalao. Fu'u lahi 'a e fakakomesiale 'i he ngaahi matātahi. 'a ia ko e: luaus mo e ngaahi falekai 'oku lilingi atu ki he matatahi, ngaahi lesoni 'o e ngalu, ngaahi kayak, 'ata. Fu'u lahi 'a e kau folau 'eve'eva. ‘Ikai ha komiuniti. Fu'u tokolahi 'a e kau transients, kau folau 'eve'eva, kau nofo 'api, ko e ola 'o e palani kovi 'a e komiuniti mo e 'ikai ke fakahoko 'a e ngaahi lao .
Ikai 'ilo'i
|
Maʻasi 8
ʻOku ʻikai ha taha ʻe fefanongoʻaki. MASIVA 'A E TAKI!
Ko e kau taki hange ko Tamara Paltin 'oku nau ngaue'aki 'a e me'a fakamamahi ke teke ha 'asenita. Ko e taimi kotoa pe 'oku 'asi mai ai ha me'a ko e fa'ufa'u. ‘Oku ‘ikai ke tau a‘u ki ha feitu‘u he ‘oku ‘ikai ha taha ‘e fanongo mai. ʻOku tau fie maʻu ha palani, ʻoku tau fie maʻu ia ʻi ha taimi vave. ʻOku fie maʻu ke foki ʻa e kakaí ki ʻapi. ‘E ‘osi ‘a e malu‘í. He ʻikai toe lava ʻe he kakaí ʻo tautau fuoloa ange.
Ikai 'ilo'i
|
Maʻasi 8
Kei 'ikai ha fakamaau totonu 'o e kau mole mei kimu'a pea toki hoko 'a e afi.
3 taseni 'o e kau tangata 'oku mole 'oku nau vahevahe 'a e ngaahi 'ulungaanga tatau 'e 14. Ko e ngāue ʻa ha tokotaha fakapō hokohoko. 'Oku fai ki he ngaahi famili 'o hange 'oku nau si'isi'i ange 'i he 'uli. ʻOku ʻikai mahuʻinga ʻenau moʻuí. He 'oku pule 'a e manumanu mo e pa'anga 'i Maui. Ko e mo‘ui ‘a e tangatá ‘oku faingofua ke li‘aki. Ko hai 'oku tokanga pe ko e tamai, husepāniti, foha. Ko Lahaina ko e feitu'u mahaki'ia 'oku fakatau atu ai 'a e kakai .
Ikai 'ilo'i
Lahaina fanau'i n 'ohake .
|
Maʻasi 8
Si'isi'i 'a e ngaahi fale 'oku lava ke fakatau 'e he kau nofo 'i he fuofua taimi 'oku nau ma'u 'api.
Si'isi'i 'a e fetu'utaki mei homau pule kolo. Na'e totonu ke ma'u 'e he vahefonua, siteiti mo e FEMA ha ngaahi fale fakataimi 'o a'u ki he ngaahi mahina kuo maliu atu-'ikai kamata 'i he mahina 'e 7 hili ia. Fakama'a tuai, 'Ikai ha palani ki he founga 'e toe langa ai 'a Lahaina. Ko e fekau kovi mei he kovana 'o tukuaki'i 'a e si'isi'i 'o e fale ki he kau ma'u STR na'e fakavaivai'i ai 'a e kau folau 'eve'eva, ko ia 'oku mamahi ai 'a e fanga ki'i pisinisi
Ikai 'ilo'i
|
Maʻasi 8
Ko e tangi ki he kau folau 'eve'eva mo e kau folau 'eve'eva talu mei he vela 'oku fakaloloma.
'Oku 'ikai ke fekau'aki hangatonu 'eku pisinisi mo e kau folau 'eve'eva ka 'oku tau ma'u lelei kotoa pe mei he pa'anga 'oku nau 'omi. Kapau te tau taʻefakakaumeʻa mo taʻeloto ke fakafoki mai kinautolu, te tau masiva ʻo taʻengata.
Ikai 'ilo'i
Mati
|
Maʻasi 5
1. 'Oku 'ikai ha transparency ki he feitu'u 'oku 'alu ki ai pe kuo 'alu ki ai 'a e pa'anga.
2. 'ikai ha palani mahino pe taimi 'e lava ke kamata ai 'a e toe langa, taimi & feitu'u 'oku hiki ki ai 'a e kau nofo hikifonua & 'ikai ha fetu'utaki 'o e ngaahi me'a ko 'eni ki he kakai pe ko kinautolu 'oku uesia. 3. 'Oku totonu ke hire 'a e kau mataotao, 'oku 'ikai totonu ke tau falala pe na'a mo e faka'ata 'a e kau politikale w/zero experience ke nau fai 'a e tu'utu'uni ma'atautolu. 4. 'Oku fiema'u 'e he kakai 'a e pau & 'oku 'ikai ha'anau
Ikai 'ilo'i
|
Fepueli 29
Ko e malava ke toe langa 'oku 'alu ke mamahi 'aupito 'a e tuai koe'uhi ko e lahi 'o e maumau ki he'etau ngaahi langa fakalakalaka. Mahalo 'e faka'ata 'e he me'a ni ke tau vete ha tokolahi 'o hotau kau nofo 'oku 'ikai ke nau lava 'o tatali pe lava 'o toe langa.
Ikai 'ilo'i
|
Fepueli 29
* 'Oku kei 'ikai ha feitu'u ke nofo ai 'a e kakai * Na'e 'ikai ha malu'i 'o e 'api 'a e kakai 'e ni'ihi * Si'isi'i 'a e fetu'utaki 'a e pule'anga mo e komiuniti * Si'isi'i 'a e ngaahi ma'u'anga tokoni
Ikai 'ilo'i
Peili Sanitiako
|
Fepueli 29
‘Oku totonu ke toe langa ‘a e ngaahi feitu’u nofo’anga ‘aki ‘a e ngaahi me’angaue fakaonopooni pea fakalahi ‘a e ngaahi hala ke lava ‘o hū ki ai ‘a e ngaahi me’alele fakavavevave.
Ko e fakangofua ki he toe langa ‘oku totonu ke steamlined ke faka’ata ‘a e toe langa vave ‘i he taimi ‘e toe fokotu’u ai ‘a e ngaahi langa fakalakalaka. Ko e kau fale’i ke nau ngaue mo e komiuniti ki hono fokotu’u ha paaka fakamanatu pea ke ma’u ha pa’anga ke fakatau ha koloa ki he paaka lue lalo ko ‘eni ‘i he vahenga fakahisitolia.
Ikai 'ilo'i
Mafi Kusi
|
Fepueli 29
Ta'eloto 'a e MECO mo e HECO ke fokotu'u 'a e ngaahi uaea 'i lalofonua. 'Oku tau 'I AI 'a e matangi ma'olunga heni!
Ko e ta'eloto 'a e kau 'ofisa fili ke fiema'u 'a e kau ma'u kelekele lalahi ke nau tauhi 'a e ngaahi 'aofi afi 'i he kolo.
Ikai 'ilo'i
Sēloni A.
|
Fepueli 29
Kapau 'e toe langa 'a e Frontstreet 'o lahi 'o hange ko ia na'e 'i ai, pea 'i he ma'olunga 'oku lolotonga 'i ai, 'e 'ikai ke hoko 'a Lahaina ko ha komiuniti 'oku tu'umālie ki he kaha'u.
Ko e ngaahi fakaholomui ‘i he matātahi mo e palani fakalelei ‘oku mahu’inga ia ki he tu’unga fakafepaki taimi loloa.
Ikai 'ilo'i
|
Fepueli 29
Fa'u fokotu'utu'u 'a e Pule'anga 'o 'ikai ke talanoa mo e kakai 'o Lahaina.
ʻOku ongo ia ʻo hangē ha ngāué ke tauhi ʻa e ngaahi lao kotoa ʻi he siteití mo e vahefonuá ʻe lava ke ne puleʻi ʻa Lahaina. 'Oku ongo mai 'oku tuku 'a West Maui mei he talanoa.
Ikai 'ilo'i
|
Fepueli 28
FU'U TOKOLAHI 'A E KAU 'EIKI pea 'IKAI FE'UNGA 'A E KAU 'INITIA .
Na'a ne pehe / na'a ne pehe BS! TU'U pe 'o tokanga ki he kakai 'o Lahaina - kapau 'oku 'IKAI KEMOU tokanga'i 'a e kakai 'o Lahaina, 'e anga fefe ha'atau tokanga'i 'a e kau folau 'eve'eva 'oku nau ha'u ki heni!!!
Ikai 'ilo'i
|
Fepueli 28
'Oku 'alu ke fu'u fiema'u lahi 'a e pa'anga fe'unga 'a e kau memipa 'o e kolo ke toe langa.
Ko e toe langa 'oku 'alu ke fakamole lahi pea 'e 'ikai ke 'i ai 'a e pa'anga ki he tokolahi. 'E pole'i 'a e County gov't ki hono tali 'e he komiuniti ha palani tisaini kolo kehe pea fiema'u 'a e kau langa ke nau muimui ki he ngaahi lao langa fakaonopooni 'oku tali 'a ia 'e 'aonga ki he kakai 'o e kolo 'i he taimi loloa. Pea 'oku absent foki 'a e falala ki he Gov't.
Ikai 'ilo'i
|
Fepueli
Hili e vela, ʻoku fehangahangai ʻa Lahaina mo e ngaahi pole hangē ko e maumau ʻo e ngaahi langa fakalakalaká, fakasiʻisiʻi ʻo e kau folau ʻeveʻevá, holo ʻa e ʻekonōmiká, mo e feinga fakaakeake lōloa, ʻo fakalalahi ange ai ʻa e ngaahi vaivaiʻanga naʻe ʻi ai kimuʻá.
Ikai 'ilo'i
|
Fepueli
Literally ko e vaivai kotoa pe kimu'a 'oku kei vaivai pe ia hili.
Ngaahi laine 'uhila 'i 'olunga 'i he kelekele. Ko e mohuku ‘oku tupu ‘o ‘ikai lava ke mapule‘i ‘i he feitu‘u kotoa pē. Ko e fefononga'aki 'oku kovi pe ia 'o hange ko ia kuo hoko.
Ikai 'ilo'i
Sonatane Valona
|
Fepueli
Ko hono faka'ata 'o e kau faito'o konatapu faihia ta'e'api, mei he ngaahi feitu'u kehe kotoa pe 'o e motu ki he ngaahi kemi 'oku fokotu'u TA'EFAKALAO 'i he ngaahi Paaka 'o e Vahefonua 'oku downright fakalilifu ia ki he kau folau 'eve'eva, kau totongi tukuhau, pea 'oku nau sucking-up 'a e ngaahi ma'u'anga tokoni 'oku 'uhinga ki he kau hikifonua, 'ikai ko kinautolu .
Ikai 'ilo'i
|
Fepueli
Fu'u lahi 'a e ngaahi matakali 'oku nau feto'aki.
‘Oku tau fiema’u ha taki ‘oku loto fiemalie ke tohoaki’i mai ‘a e ngaahi paati kotoa pe ke nau laka ki mu’a mo ha palani ‘oku fe’unga mo e ngaahi fiema’u ‘a e kakai ‘o e fonua mo e ngaahi pisinisi. Te'eki ke fanongo ki ha me'a mei he Komiti 'o e toko 5 - fiema'u ke fetu'utaki!!! Ko e hā ‘a e ngaahi tu‘utu‘uni kuo ‘osi faí? ko e ha e ngaahi fehu'i 'oku fakakaukau'i??
Ikai 'ilo'i
|
Fepueli
county kuo messed up taimi lahi 'i he engage mo e fanongo ki he kakai.
Lolotonga ko e savea ko 'eni ko ha sitepu ki mu'a, 'oku ne fakahaa'i 'a e ngaahi me'angaue WikiSurvey kuo fakamo'oni'i - fili hake, hifo, paasi PEA tanaki atu ho'o me'angaue. Hili iá pea vahevahe ʻa e fakatahatahaʻi mālohi ʻo e ngaahi talí. Tuku mai ha feitu'u talanoa fakakomiuniti 'i he 'initaneti ki he talanoa sivile (mo e kau fakatonutonu!). 'Oatu ha tokoni lahi ange ki he kakai ke nau folau 'i he red tape (to'o 'a e ngaahi fakafe'atungia'i)
Ikai 'ilo'i
jerry 'Aisitele
|
Fepueli 26
'Oku fokotu'u atu 'a e fanga ki'i poate ke nau liliu/liliu 'a e feitu'u pea 'ave 'a e ngaahi koloa mei he kau 'ea.
NA'E 'IKAI FIEMA'U KE TOE FAKALAKALAKA 'A LAHAINA. ‘Oku ‘ikai ke hangē ia ha vahenga fale tuku‘anga koloa motu‘á pe ko ha feitu‘u fakakomēsiale kuo li‘akí. Naʻa mau ʻofa kotoa ʻi Lahaina pea ʻoku mau fie maʻu pē ke toe langa ia.
Ikai 'ilo'i
|
Fepueli
ʻOku ou loto mamahi moʻoni ʻi he mavahe kotoa ʻa e ngaahi fāmili fakalotofonuá mei Maui. ‘Oku faingata‘a mo‘oni ke sio ki ai.
Tānaki atu ki aí, ko e malava ke hoko mai ‘a e pule‘anga vave maí ‘oku fakatupu loto-mafasia. 'Oku ou manavasi'i na'a fakatau 'e he "Vahefonua Lele Community District" pe ko e pule'anga hoku kelekele, pea 'e 'ikai teu lava 'o toe langa.
Ikai 'ilo'i
|
Fepueli
ʻOku fie maʻu ʻe he tokotaha kotoa ha konga.
'Oku 'i ai 'etau komiuniti kehekehe mo e ngaahi fakakaukau kehekehe pea ko hono 'omi 'o e tokotaha kotoa pe ke nau alea'i 'e hoko ia ko ha founga faingata'a. Gotta tauhi 'a e kau va'inga kovi 'e ala to'o 'a e lelei 'o e tu'unga. Kuo pau ke tau fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi hohaʻa fakalotofonuá.
Ikai 'ilo'i
|
Fepueli
Way too soon to tell, ka ko e hoha'a lahi taha 'e hoko ia ko e kau developers mo e kau 'inivesitoa koloa'ia 'oku nau totongi mo squeezing 'a e kau nofo kimu'a mei he faingamalie ke toe langa mo foki ki honau ngaahi 'api .
Tuku ke hoko ia ko ha mala'e va'inga 'a e kau koloa'ia pea mole 'a e malava ke fiefia 'i he kaha'u 'o e feitu'u, hisitōlia mo e ngaahi vakai ki he taha kotoa!
Ikai 'ilo'i
Mauli Kalevesi
|
Fepueli 17
No housing mo e slow motion 'i he palani 'o e founga ke fokotu'u ai 'a e kakai 'i he ngaahi 'api tu'uloa.
'Oku 'alu ke fai 'e Hawaii 'a e ngaahi fili faingata'a pea 'o a'u mai ki he taimi ni kuo 'anemic' 'a e kau taki. 'Oku ou sio ki he kau victims 'i he 'aho kotoa pe mo e ngaahi issue 'o e mental heath na'e 'ikai ke nau ma'u kimu'a he vela. KOE FALE'I MALU KI HOTAU OHANA KOE FIEMA'U FIKA 'ULUAKI. He'ikai ke ke lava 'o holoholo'i 'a e kau folau 'eve'eva sio kapau 'oku 'ikai ha'o kau ngaue ke fakahoko 'a e ngaahi sevesi ko ia .
Ko e taha ʻo e ngaahi vaivaiʻanga ʻo Lahaina hili ʻa e ngaahi velá ko e tafe ʻa e fefonongaʻakí mo e poupou fakahaofi moʻuí.
Ikai 'ilo'i
Seni B.
|
Maʻasi 27