ʻo ʻAokosi, 2024
Ko e koniseti Puana Aloha no Lahaina 'oku ne fokotu'u 'a e 'amanaki, fakafepaki ki he mūsika, kamata'i 'a e faka'ali'ali faka'ohovale 'o e drone
ʻI he laine ʻo e kau ʻātisi fakalotofonuá mo e ngaahi fasi ʻoku ʻofaʻí, naʻe langaʻi ai ʻe he koniseti ʻa e Puana Aloha no Lahaina ʻi he pō Falaité ha ʻamanaki lelei mo ha loto-toʻa ki ha komiunitī ʻoku kei tetetete hili ha taʻu ʻe taha mei hono ʻave ʻe he vela ʻo e vaotaá honau kolo ʻofeina ko Lahaina.
Naʻe fakaʻosi ʻe he Puana Aloha no Lahaina ʻa e ʻaho hono ua ʻo e Kuhinia Maui: Ko ha Uike ʻo e Manatu, ngaahi fakatahaʻanga ʻoku ueʻi ʻe he komiunitií, ʻoku poupouʻi ʻe he Vahefonuá ke fakaʻilongaʻi ʻaki ʻa e taʻu ʻe taha hili ʻa e vela ʻo e ʻaho 8 ʻo ʻAokosi 2023.
Ngaahi fakaʻaliʻali ʻa e kau faiva mūsiká ko Kalani Peʻa; ko ha hā fakaʻohovale ʻa Henelī Kapono; ko e kau hiva ʻi ʻapi ko Launaʻole, ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa Palanitoni Hilata, Koakane Matosi mo Kasoni Komesi; Nesitoa ʻUkali ko e Siʻí; Namaka Pauʻole; Sitīveni Kalaimi; ʻOhana Palakiko & Papa Hula ʻo Lahainaluna; Seisoni Kaleo Filipisi; Ko Koti Pueo Pata; Tāvini Makia naʻe poupouʻi ʻe Kalaʻe; Kaniala Masoe poupou'i 'e Launa'ole; Kalaʻe Kamalilo; mo e Lahaina Grown naʻa nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa Lahaina ʻoku ʻofaʻi leleí pea fakamanatu ki he komiunitií ʻa e anga fakafonua mo e ʻulungaanga ʻoku ʻikai lava ke toʻo.
“Kuo teʻeki ke mavahe ʻa e mana mei he Tafaʻaki Hihifó,” ko e lea ia ʻa ʻOhana Palakiko kimuʻa pea toki fakaʻaliʻali ʻa e kulupú ʻi ʻŌlelo Hauaiʻí.
Naʻe fakafuofua ki he kakai ʻe toko 500 ki he toko 600 naʻa nau ʻi he koniseti ʻi he 6 efiafi Falaité ʻi he Lahaina Civic Center, ʻa ia naʻe hiva fakataha ai ʻa e kau fanongó, tangutu fakalongolongo, luelue, tangi, kata mo aʻusia ʻa e ngaahi ongo kehekehe ʻoku lava pē ʻe he mūsiká ʻo fakatupu hake.
Naʻe ʻomi ʻe he ngaahi liliu loto-māfana ʻo e ngaahi mele ʻiloá mo e ngaahi hiva foʻou mo ʻuluaki naʻe tohi fekauʻaki mo Lahaina ha fakamanatu mālohi naʻa mo e ngaahi taimi fakapoʻuli tahá, ʻe lava ʻe he paʻale ʻo e mūsiká mo e fakatahatahá ʻo fakamaama ʻa e hala ki muʻá.
Naʻe tauhi ʻe he Emcee Alakaʻi Paleka ʻa e kau fanongó ke nau ʻi honau ngaahi louhiʻi vaʻé, pea naʻe vahevahe ʻe he kau fakaʻaliʻalí ha ngaahi ʻuma mo ha fetalanoaʻaki ʻuhingamālie ʻi heʻenau tatali ke ui kinautolu ki he siteisí.
Naʻe fakafeangai ʻa e kau maʻu fakatahá ki ha ngaahi meʻakai fakaʻatā taʻetotongi ʻoku ʻoatu ʻe he ngaahi fale nofoʻanga mo e ngaahi falekai ʻi West Maui, kau ai ʻa e sanuisi foʻou ʻo e mahi mahi, shrimp siu mai, chow malie, popcorn furikake, nachos mo e kulii vela.
Naʻe toe fakaʻaliʻali foki ʻi he efiafí ha fakaʻaliʻali maama ʻi tuʻa ʻe he kautaha Drone ʻa e Great Lakes ʻoku tuʻu ʻi he Hihifo Lotolotó, ʻaki ha ngaahi drone ʻe 300 ʻoku nau fakamaama ʻa e langí ʻi ha ngaahi sīpinga naʻa nau faʻu ha ngaahi ʻīmisi fakaʻilonga ʻo Lahaina, hangē ko e Lahainaluna “L,” ʻa e ngaahi temipale Putá, Moʻokiha, ʻakau banyan, Sugarferin ʻa e Surcane . Kohu. Pehē foki, naʻe faʻu ʻe he ngaahi drone ʻa e ngaahi tohi ʻoku pehē, “ʻAloha, Lahaina,” “Maui,” “ʻOhana” mo e “ʻOfa atu, Lahaina.” Naʻe fiefia ʻa e kau fanongó mo nau hiva fakataha mo e hiva manakoa ʻa e fuʻu kakaí, ʻa ia ko e “Lahaina Grown.”
ʻI he pongipongi Falaité, naʻe fakatahataha mai ha kau kūpuna ʻe laui mano ʻi he Senitā Sivile ʻo Lahaina ki he brunch mo e ngaahi ʻekitivitī ko e konga ʻo e Aloha maʻá e Kūpuna ʻo Lahaina. Naʻe ʻoange ʻe he fakatahatahá ha faingamālie ki he kūpuna ke nau feʻaʻahiʻaki mo fiefia ʻi ha taimi fakataha ʻo fai ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻoku nau saiʻia aí.
Naʻe tataki ʻe Kaponoʻai Molitau, ko e talēkita ʻo e Potungāue Maʻuʻanga Tokoni ʻŌiwi ʻo e Vahefonua Mauí, ha ʻekitivitī vaʻinga afo maheni ke faʻu ha sīpinga ʻo e “moheʻanga ʻo e pusí.” Naʻe fiefia foki ʻa Kūpuna ʻi heʻenau vaʻinga ʻi heʻenau vaʻinga BINGO manakoá, ʻa ia ʻoku fakalele fakaʻilekitulōnika he taimí ni ʻaki ha ngaahi fika ʻoku fili ʻo fakafou ʻi he komipiuta toʻotoʻó pea fakaʻaliʻali ʻi ha screen lahi ke sio ki ai ʻa e tokotaha kotoa pē. Ko e ngaahi pale na‘e kamata ia mei he ngaahi hina vai mo e ngaahi kato tote ki he ‘ōkiti mo ha televīsone lahi.
Naʻe pehē ʻe he Pule Kolo ko Richard Bissen naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻi he fuʻu kakaí naʻa nau ʻoatu ha ngaahi fokotuʻu lolotonga e ngaahi fakataha Fakafoʻou ʻa e Kakai ʻo e Fakaakeake mei he Fakatamakí ʻi he pō Tuʻapulelulu ʻa ia naʻe fakahoko fakauike ʻi he fale fakamalohisinó.
“ʻOku mau houngaʻia ʻi hoʻo fakakaukaú, hoʻo faleʻí, hoʻo ʻilo ʻokú ke tuku mai kiate kimautolú. ʻOku mau ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi meʻa kotoa ko iá kiate kimautolú,” ko e lau ia ʻa e Pule Kolo ko Bissen. “Ko ʻemau taumuʻá ke mau laka ki muʻa ko ha komiunitī, ʻo muimui ki he faleʻi ʻa kinautolu ʻoku nau ʻi muʻa ʻiate kimautolú.”
Naʻe faleʻi ʻe Kovana Josh Green ʻa e kau mātuʻá ke nau “toʻo hoʻomou potó pea vahevahe ʻa e manaʻo ko iá mo e tokotaha kotoa pē ʻoku mou ʻiló.”
Naʻe kole ʻe Koloneli ʻEliki Suenisoni, ko e ʻeikitau ʻo e Kau ʻEnisinia ʻa e Kau Tau ʻa ʻAmeliká ʻi he ʻŌfisi Malaʻe ʻo e Fakaakeake ʻo e Vela ʻi Hauaiʻí, ki he kulupú ke nau kei poupouʻi pē ʻa e ngāue ʻoku fai ke fakamaʻa ʻa e ngaahi koloa ʻi he Sone Uesia ʻo Lahaina ʻi he fakalakalaka ʻa e fakaakeaké.
“Ko kimoutolu, ko e kūpuna ʻo e komiunitī ko ʻení, ko e kau faleʻi falalaʻanga ʻo Lahaina,” ko Swenson ia. “ʻOku mou ʻave ʻa e hisitōliá, ʻa e ngaahi manatú mo e ngaahi lēsoní, ʻo tatau pē ʻa e leleí mo e koví, ʻo e kolo ko Lahainá ʻi homou lotó mo homou ʻatamaí.”
Naʻe pehē ʻe he mēmipa ʻo e Fakataha Alēleá ko Tamara Paltin, ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e sea nofoʻanga ʻi West Maui, ʻokú ne tukupā ke toe langa ʻa e Senitā Seniale ʻi West Maui, ʻa ia naʻe fakahoko ai ha ngaahi fakatahaʻanga tatau kimuʻa ʻi he vela ʻo e vaotaá ʻi ʻAokosi 2023.
Kuhinia Maui: ‘Oku hoko atu ‘a e ngaahi fakatahataha ‘o e Uike Fakamanatu ‘i he ‘aho ni mo e “Ka Malu ‘Ulu O Lele” ‘i he Fale Fakataha’anga ‘o e ‘Apiako Ma’olunga ‘o Baldwin mei he 1 ki he 2:30 efiafi, pea mo e Kātoanga ‘Obon ‘a Lahaina ‘i he Lahaina Cannery Mall mei he 5 ki he 9 efiafi Ki ha taimi-tēpile kakato ‘o e ngaahi me’a ‘e hoko ‘o a’u ki he Sāpate, Ki ha taimi-tēpile kakato ‘o e ngaahi me’a ‘e hoko ‘o a’u ki he Sāpate, www.Kuhinia .







Senitā Ngofua Fakaakeake ʻa e Vahefonua Mauí
Ko ha maʻuʻanga tokoni mahuʻinga kiate kinautolu ʻoku nau fekumi ke toe langa ʻi he ngaahi feituʻu naʻe uesia ʻe he velá ʻi Lahaina mo Kula ʻi heʻenau folau ʻi he founga fakangofuá mo fai ʻa e sitepu hokó ki he foki ki ʻapí.
Senitā Ngāue Fakavahefonua ʻo Mauí
110 Hala ʻAlaihi, Suite 207
Monite ki he Falaite: 8 pongipongi ki he 4 efiafi