ʻo ʻAokosi, 2024

Pule Kolo ko Bissen, Kovana Green mo e kau taki fakafederal 'oku nau faka'apa'apa'i 'a e tu'umālie 'a e ngaahi komiuniti Lahaina, Kula hili ha ta'u 'e taha mei he vela 'o e vao

Hili ha taʻu ʻe taha mei he ngaahi vela fakaʻauha ʻo e vaotaá ʻi Mauí, naʻe ʻiloʻi ʻe he Pule Kolo ʻo e Vahefonua Mauí ko Richard Bissen, Kovana Hauaiʻi ko Josh Green mo e kau taki fakafederal ʻa e tuʻumālie ʻa e kakai ʻi Lahaina pea ʻi Kulá.

‘I ha konifelenisi ongoongo ‘i he pongipongi Tusite ‘i he ‘Ofisi Fakaakeake ‘o e Vahefonua Maui – West Maui, na’e fakalangilangi’i ai ‘e he Pule Kolo ko Bissen ‘a e mo’ui ‘e toko 102 na’e mole pea mo e toko ua ‘oku kei ‘ikai ke ‘ilo’i hili ‘a e vela ‘i Lahaina ‘i he ‘aho 8 ‘o ‘Aokosi 2023.

“ʻOku mau ʻi heni foki ke poupouʻi homau koló ʻi heʻemau fakaʻapaʻapaʻi kinautolu kotoa kuo mole honau ngaahi ʻapí mo honau ngaahi koloá foki,” ko e lea ia ʻa Pule Kolo ko Bissen. “ʻOku ʻikai ke fuʻu lahi ia ʻi he meʻa pē naʻa nau mole ʻi he ʻaho 8 ʻo ʻAokosí ka ʻi he ʻaho ʻe 364 kuo pau ke nau kātakiʻi talu mei ai.

“Ko e kaungāongo’i mo e ‘ofa mo e ‘ofa lahi taha ki homau komiuniti ‘oku ou tu’u heni ko honau pule kolo.

“Kuo fakahaaʻi ʻe homau koló ha fuʻu fakafepaki lahi ʻi heʻenau kātekina ʻa e vahaʻataimi ko ʻení,” ko e hoko atu ia ʻa e Pule Kolo ko Bissen. “Kuo nau fakahaaʻi ʻa e pōlepole ʻo ʻikai ngata pē ʻi honau kakaí ka ko honau feituʻú. Ko ʻemau ngāue ʻi heni he ʻaho ní ke poupouʻi kotoa kinautolu.”

Naʻe fakamālō ʻa e Pule Kolo ko Bissen ki he ngaahi hoa ngāue fakafederal kau ai ʻa e Potungāue Puleʻi Fakavavevave ʻa e Puleʻangá (FEMA), Kau ʻEnisinia ʻa e Kau Tau ʻa ʻAmeliká, Potungāue Maluʻi ʻo e ʻĀtakaí ʻa ʻAmeliká, Puleʻanga ʻo e Ngaahi Pisinisi Iiki ʻa ʻAmeliká mo e niʻihi kehe ʻa ia “kuo nau fai ha meʻa lahi ke aʻu mai ai kimautolu ki he tuʻunga ʻoku mau ʻi ai he ʻaho ní.”

Lolotonga ‘ene fakamo’oni ki he ngaahi mole na’e hoko ‘i he me’a fakamamahi ko ‘eni, na’e pehē ‘e Kovana Green, “ ‘Oku ou fie fakamālō’ia ‘a e tokotaha kotoa pē ‘i honau mālohi, ‘a e mālohi na’e lava ‘e he Pule Koló ‘o ‘oange ki he komiunitií ‘i he ta’ú ni, pea mo e kakai kotoa pē ‘oku nau tu’u heni he ‘aho ní. Hangē pē ko ia naʻe fakahā ʻe he Pule Koló, kuo mau aʻu mai ki he mamaʻó, ka ʻoku kei fie maʻu pē ke fakamoʻui ʻa e kakaí.”

“ʻI he laumālie ʻo e fakaʻapaʻapaʻi ʻo kinautolu naʻa tau molé,” ko e lau ia ʻa Kovana Green naʻá ne fakamoʻoni hingoa ʻi he Tusite ke hiki ʻa Mokuʻula mo Loko ʻO Mokuhinia mei he Siteití ki he Vahefonuá ki hono fakafoki ʻo e anga fakafonuá mo e ʻekonōmiká. Ko Moku’ula ko e nofoʻanga fakafoʻituitui ia ʻo Tuʻi Kamehameha III mei he 1837 ki he 1845. Naʻe pehē ʻe Kovana Green ko e taumuʻá “ke fakafoki mai ʻa e ngaahi fonua toputapu ko iá.”

Naʻe pehē ʻe he Pule ʻo e FEMA ko Deanne Criswell ko e potungāué, ʻa ia naʻe ʻi he kelekelé hili pē ʻa e ngaahi velá, “ʻe hokohoko atu ʻene ʻi heni mo kimoutolu ʻi he lolotonga ʻo e taimi ʻe fie maʻu ai ke fakaakeaké.”

"ʻI he hala ko ʻeni ki he fakaakeaké, kuó ke akoʻi mai kiate kimautolu kotoa ʻa e ʻuhinga ʻo e hoko ko ha kaungāʻapi leleí, fekauʻaki mo e ʻuhinga moʻoni ʻo e komiunitií," ko e lea ia ʻa e Pule ko Criswell.

Lolotonga e kei loto mamahi mo fehangahangai ʻa e kau hao moʻuí mo e taʻepaú, naʻe pehē ʻe he Senatoa ʻAmelika ʻo Hauaiʻí ko Brian Schatz kuo tokoni ʻa e ngaahi hoa ngāue fakafederal, siteiti mo e vahefonuá ki he fakalakalaká, kau ai hono langa ʻo e ʻApiako Māʻulalo fakataimi ʻo e Tuʻi Kamehameha III mo hono fakafoki ʻo e vai inú ki Lahaina.

“Ka ʻi he ikuʻangá ʻoku ʻalu hifo ia ki he kakai ʻi hení,” ko Schatz ia. “ʻI hono haʻi kinautolu ʻe he loto mamahi fakataha mo e fakapapau tatau, kuo nau fakatahataha ke fetokoniʻaki ʻi ha faʻahinga founga pē te nau lava ʻo fai. Ko 'enau grit, 'enau kelesi mo 'enau nima-homo ko e fakamo'oni ia 'i he loloa mo e faingata'a 'o e hala 'oku hanga mai, te tau lava'i 'eni 'aki 'etau piki ma'u. Kuo mau haʻu ʻi ha hala lōloa, ka ʻoku kei toe ʻa e hala lōloa ange ke mau fou aí, pea ko ʻemau palōmesí te mau ʻi ai mo e koló ʻi he lōloa taha ʻe fie maʻú, ʻi he sitepu kotoa pē ʻo e halá.”

Naʻe pehē ʻe he Senatoa ʻAmelika ʻo Hauaiʻí ko Mazie Hirono “ʻi he lotolotonga ʻo e laveá mo e moveuveú, ko e meʻa naʻe ʻasi haké ko e ngaahi angaʻofá.”

Naʻá ne pehē, “Ko e founga ia ʻoku mau ʻalu atu ai ki muʻá, ʻo tuʻu mālohi fakataha.” “ʻOku lahi e ngaahi talanoa ʻo e tuʻumālié, ka ko ha foʻi lea ʻoku ʻaonga he taimí ni ko e ʻamanaki leleí, ko e lau ia ʻa Sen. “ʻOku kei siofi pē ʻe he māmaní ʻa e founga ʻoku tau vilitakí.”

Naʻe pehē ʻe he Fakafofonga ʻo Hawaiʻi ʻAmelika ko Jill Tokuda naʻe kau fakataha ʻa e kau hao mei he afí mo e kakai mei he tapa kehekehe ʻo e fonuá mo e māmaní ke poupouʻi ʻa e koló.

Naʻá ne pehē, “Neongo ʻa e faingataʻa ʻo e ngaahi ʻaho ʻe 365 fakaʻosi ko ʻení, ka naʻe ʻātakaiʻi au ʻe he lelei taha ʻo kimautolú.” “Ko hono ‘ātakai‘i au ‘e he ngaahi me‘a kotoa ko iá ‘okú ne ‘omai kiate au ha ongo‘i hounga‘ia pehē.

“ʻI he momeniti ko ia ʻo e fakamamahi fakaʻaufuli, fakatamaki, ʻa ia naʻe mole ai e meʻa kotoa pē, naʻa nau houngaʻia ʻi heʻenau moʻuí. Naʻa nau mālohi. Naʻá na tokoni ki he ngaahi kaungāʻapí. Naʻa nau fakahaaʻi ʻa e ʻaloha moʻoní. Ko e kakai mālohi taha kinautolu te ke fetaulaki mo iá,” ko e lau ia ʻa e Fakafofonga Tokuda. “ʻOku ʻātakaiʻi kimautolu ʻe he kakai mālohi tahá. Ka naʻa mo e mālohi tahá ʻoku ʻikai totonu ke nau teitei lue tokotaha, pea he ʻikai ke nau lue tokotaha. Te tau kei ʻaʻeva pē mo kinautolu. Te tau ʻiate kinautolu.”

Na'e fakahoko 'a e konifelenisi ongoongo kimu'a pea kamata 'a e ngaahi fakatahataha 'o e Uike Fakamanatu 'o Kuhinia Maui.

Ko Kuhinia Maui 'oku ma'u hono hingoa mei ha laine 'i ha hiva tukufakaholo 'a Maui 'oku ne lea polepole ki he faka'ofo'ofa mo e koloa'ia ta'ehanotatau 'o Maui, 'o faka'ilonga'i 'e toe fakaakeake 'a Maui mo hono kakai mei he ngaahi me'a fakamamahi.

Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakamanatú, ʻaʻahi ki he https://www.KuhiniaMaui.org .

Senitā Ngofua Fakaakeake ʻa e Vahefonua Mauí

Ko ha maʻuʻanga tokoni mahuʻinga kiate kinautolu ʻoku nau fekumi ke toe langa ʻi he ngaahi feituʻu naʻe uesia ʻe he velá ʻi Lahaina mo Kula ʻi heʻenau folau ʻi he founga fakangofuá mo fai ʻa e sitepu hokó ki he foki ki ʻapí.

Senitā Ngāue Fakavahefonua ʻo Mauí
110 Hala ʻAlaihi, Suite 207

Monite ki he Falaite: 8 pongipongi ki he 4 efiafi

Ongoongo Kehe

Ma'u Poupou